Najčešće zmije u Srbiji – koje su otrovne, a koje nisu i kako ih prepoznati

Sa dolaskom toplijih dana, zmije postaju aktivnije, pa susreti sa njima nisu retkost u prirodi, ali ni u blizini naseljenih mesta. Iako mnogi osećaju strah, važno je znati da je većina zmija koje žive u Srbiji potpuno bezopasna za ljude.

Koliko vrsta zmija ima u Srbiji?

U Srbiji živi desetak vrsta zmija, a samo nekoliko je otrovno. Većina se hrani glodarima i drugim manjim životinjama, pa imaju važnu ulogu u prirodi.

1. Poskok – najpoznatija otrovnica u Srbiji

Poskok je najpoznatija i najveća otrovna zmija na našim prostorima.

Kako ga prepoznati?

  • Ima karakterističan roščić na vrhu njuške.
  • Duž leđa se pruža tamna cik-cak šara.
  • Može narasti do jednog metra.

Najčešće se sreće na kamenitim i sunčanim terenima.

2. Šarka – otrovna, ali povučena

Šarka je još jedna otrovnica koja nastanjuje pojedine planinske i brdske predele Srbije.

Karakteristike:

  • Tamna cik-cak šara.
  • Kraća i zdepastija od neotrovnih zmija.
  • Uglavnom izbegava kontakt sa ljudima.

3. Belouška – potpuno bezopasna

Belouška je jedna od najčešćih zmija u Srbiji.

Prepoznaje se po:

  • Dve svetle pege iza glave.
  • Tamnijoj boji tela.
  • Blizini vode i vlažnih područja.

Hrani se žabama i ribama i nije opasna za ljude.

4. Ribarica

Često se može videti pored reka i jezera.

  • Odličan je plivač.
  • Nije otrovna.
  • Hrani se ribama i vodozemcima.

5. Smuk

Smuk je jedna od najvećih neotrovnih zmija u Srbiji.

Može biti dugačak i preko dva metra.

Iako svojim izgledom može uplašiti ljude, potpuno je bezopasan i veoma koristan jer uništava glodare.

Kako razlikovati otrovnu od neotrovne zmije?

Iako postoje određene karakteristike, nije preporučljivo oslanjati se samo na izgled.

Kod otrovnica se često mogu primetiti:

  • Zdepastije telo.
  • Izraženija trouglasta glava.
  • Tamna cik-cak šara na leđima.

Međutim, postoje izuzeci, pa stručnjaci savetuju da se svaka zmija posmatra sa bezbedne udaljenosti.

Šta uraditi ako sretnete zmiju?

  • Ostanite mirni.
  • Nemojte pokušavati da je uhvatite ili ubijete.
  • Polako se udaljite.
  • Dozvolite zmiji da sama napusti područje.

Zmije najčešće napadaju samo kada se osećaju ugroženo.

Šta ako dođe do ujeda?

Ako postoji sumnja da je u pitanju otrovna zmija:

  • Odmah pozvati hitnu pomoć.
  • Ujedeni deo tela držati u mirnom položaju.
  • Skinuti prstenje i tesnu odeću zbog mogućeg otoka.
  • Ne praviti rezove na rani i ne pokušavati isisavanje otrova.

Potrebno je što pre stići do zdravstvene ustanove radi procene i odgovarajućeg lečenja.

Da li zmije ulaze u dvorišta?

Tokom leta mogu zalutati u dvorišta u potrazi za hranom ili zaklonom, naročito ako ima visoke trave, kamenja, gomila drva ili velikog broja glodara.

Kako sprečiti njihov dolazak?

  • Redovno kositi travu.
  • Ukloniti gomile otpada i kamenja.
  • Drva za ogrev držati uredno složena.
  • Smanjiti broj glodara oko domaćinstva.

Većina zmija u Srbiji nije opasna za ljude i ima važnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže. Poznavanje osnovnih vrsta i njihovih karakteristika može pomoći da se izbegne nepotreban strah i da se u slučaju susreta reaguje na bezbedan način.