Moskva povukla poteze, dvije poruke posebno odjekuju
Moskva posljednjih dana šalje dvije povezane, ali različite poruke prema Beogradu i Banjaluci. Vladimir Putin sastao se sa Miloradom Dodikom u Kremlju, a samo nekoliko dana ranije razgovarao je telefonom sa Aleksandrom Vučićem.
Iako nema javno potvrđenog „tajnog plana“, potezi ruskog predsjednika pokazuju šta su trenutno ključne tačke ruske politike prema Srbiji i Republici Srpskoj.
DODIK – DEJTON, SRPSKA I DIREKTNA PODRŠKA MOSKVE
Na sastanku sa Dodikom i premijerom Republike Srpske Savom Minićem 29. septembra Putin je jasno poručio da Rusija želi da nastavi da jača odnose sa Republikom Srpskom.
Posebno je naglasio podršku primjeni Dejtonskog sporazuma i odbacio nametanje rješenja spolja. Putin je rekao i da Moskva želi „pravedniji odnos prema Srbima“ i stabilnost u cijelom regionu.
Još konkretnija poruka stigla je kada je Putin govorio o nastavku ruske podrške Republici Srpskoj na međunarodnim platformama, uključujući Savjet bezbjednosti UN.
Drugim riječima, Banjaluka ostaje važna tačka ruskog uticaja na Balkanu.
Dodik je nakon sastanka otišao i korak dalje – predložio je formiranje zajedničkog savjetodavnog tima Republike Srpske i Rusije koji bi se bavio strateškim odnosima.
A ŠTA PUTIN ŽELI OD VUČIĆA?
Situacija sa Srbijom je drugačija.
Moskva je 26. septembra, u telefonskom razgovoru Putina i Vučića, naglasila razvoj strateškog partnerstva, posebno u energetici, naftnom i gasnom sektoru, transportu i zdravstvu.
Istovremeno, dvojica lidera razgovarala su o situaciji na Balkanu i naglasila značaj očuvanja dejtonske arhitekture BiH i legitimnih prava i interesa Republike Srpske.
To pokazuje da Rusija Srbiju ne posmatra samo kroz politički odnos sa Vučićem.
Za Moskvu su važni dugoročni odnosi sa državom Srbijom.
To je posebno značajno nakon što je Vučić 27. septembra podnio ostavku na mjesto predsjednika kako bi se kandidovao za premijera na predstojećim parlamentarnim izborima. Kremlj je potom poručio da su odnosi Rusije i Srbije važniji od odnosa sa pojedinačnim političarima i da očekuje nastavak saradnje sa novim srpskim rukovodstvom.
TRI KLJUČNE TAČKE MOSKVE
Iz javno dostupnih poruka posljednjih dana mogu se izdvojiti tri pravca:
1. REPUBLIKA SRPSKA – politička i međunarodna podrška
Moskva želi da zadrži snažnu vezu sa Banjalukom i podržava stav da se Dejton mora poštovati, uz protivljenje nametnutim rješenjima.
2. SRBIJA – dugoročno strateško partnerstvo
Sa Beogradom se naglašavaju energetika, privreda i drugi sektori, uz nastavak direktnog političkog dijaloga.
3. BALKAN – očuvanje ruskog uticaja
Rusija istovremeno pokušava da zadrži poziciju aktera koji ima direktne veze i sa Beogradom i sa Banjalukom.
Upravo zato je važna činjenica da je Putin gotovo istovremeno razgovarao sa Vučićem i primio Dodika u Kremlju.
PUTINOVA PORUKA O SRBIMA DODATNO JE PODIGLA PRAŠINU
Samo nekoliko dana nakon susreta sa Dodikom, Putin je na Valdajskom forumu govorio o položaju Srba u Evropi.
Rekao je da su Srbi dovedeni u položaj „podijeljene nacije“ i da su, prema njegovim riječima, „podijeljeni silom“. Putin je pritom direktno pomenuo i svoj susret sa Dodikom.
Ta izjava dolazi u trenutku kada su izbori u BiH dodatno učvrstili političku poziciju Dodikovog SNSD-a u Republici Srpskoj. Željka Cvijanović osvojila je novi mandat u Predsjedništvu BiH, dok je SNSD proglasio pobjedu Sava Minića u trci za predsjednika Republike Srpske.
DA LI JE DODIK „MOSKVINA POLUGA“, A VUČIĆ PARTNER ZA DUŽU STAZU?
To je pitanje koje će se narednih mjeseci vjerovatno često postavljati.
Javno dostupne informacije ne potvrđuju postojanje jedinstvenog tajnog plana za Dodika i Vučića. Ali pokazuju nešto drugo: Moskva istovremeno gradi i čuva dva kanala uticaja – jedan preko Republike Srpske i drugi kroz državne odnose sa Srbijom.
Dodik je za Moskvu važan kao politički partner u Republici Srpskoj.
Vučić je, sa druge strane, ključan za odnose sa državom Srbijom, posebno kada je riječ o energetici, ekonomiji i regionalnoj politici.
A Putinove posljednje poruke pokazuju da Moskva želi da oba kanala ostanu otvorena.
Zato se pravo pitanje možda ne glasi „šta Putin sprema Dodiku i Vučiću“, već koliko će daleko Moskva biti spremna da ide u očuvanju svojih veza sa Banjalukom i Beogradom u vremenu sve snažnijeg nadmetanja Rusije, EU i SAD za uticaj na Balkanu.